2 Postoji li zakonsko uređenje bračne imovine, a ako postoji, što omogućava?
2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?
Ako nema bračnog ugovora, između bračnih drugova se primjenjuje zajednica imovine (čl. 1316 Malteškog Građanskog zakonika (GZ)). Bračna stečevina obuhvaća svu imovinu koju je stekao svaki bračni drug obavljajući svoj posao, plodove imovine svakog bračnog druga te pokretnu i nepokretnu imovinu stečenu uz naplatu od strane bilo kojeg od bračnih drugova tijekom trajanja braka. Sva imovina koju je stekao bračni drug bilo darovanjem bilo nasljeđivanjem smatra se njegovom vlastitom imovinom.
2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?
Ako se ne dokaže suprotno, sva imovina koju posjeduju bračni drugovi ili jedan od njih smatra se dijelom bračne stečevine (čl.1321 st, 1 GZ-a). Ako nije sklopljen bračni ugovor, pretpostavlja se da sva pokretna i nepokretna imovina koju je bilo koji od bračnih drugova stekao uz naplatu tijekom trajanja braka pripada bračnim drugovima u jednakim dijelovima.
2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?
Zakon ne propisuje takvu obvezu. Međutim, bračni drugovi mogu napraviti u bračnom ugovoru popis imovine koju svaki od njih posjeduje.
2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?
Bilo koji bračni drug može upravljati bračnom stečevinom u smislu uobičajenog upravljanja. Međutim, izvanredno upravljanje bračni drugovi obavljaju zajednički. Zakon izričito propisuje koje su radnje obuhvaćene izvanrednim upravljanjem za koje je potrebna suglasnost oba bračna druga (čl. 1322 GZ-a).
Na primjer. suglasnost oba bračna druga je potrebna za raspolaganje nepokretnom imovinom koja ulazi u bračnu stečevinu te obiteljskim domom čak i kada pripada samo jednom bračnom drugu. Ako radnje za koje je potrebna suglasnost oba bračna druga obavlja samo jedan bračni drug bez suglasnosti drugoga, one se mogu poništiti na zahtjev potonjeg ako se takve radnje tiču otuđenja ili zasnivanja stvarnog ili osobnog prava na nekretnini. Ako se takve radnje tiču pokretne imovine, one se mogu poništiti samo ako daju prava na predmetnu pokretnu imovinu putem besplatnog prijenosa vlasništva čl. 1326 GZ-a).
2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?
Radnje uobičajenog upravljanja bračnom stečevinom može poduzimati samo jedan bračni drug, no one su obvezujuće i za drugog bračnog druga.
2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?
Oba bračna druga su solidarno odgovorni svojom bračnom stečevinom i vlastitom imovinom za dugove koji se odnose na bračnu stečevinu kao i za one koji su nastali za potrebe obiteljske zajednice (čl. 1327 i 1330 GZ-a).
Dugovi koji se odnose na vlastitu imovinu bračnog druga dio su njegovih/njenih osobnih dugova kao i dugovi nastali iz izvanrednog upravljanja bračnom stečevinom bez potrebne suglasnosti drugoga bračnog druga. Vjerovnici koji potražuju osobne dugove namiruju svoja potraživanja iz vlastite imovine bračnog druga - dužnika. Ako to nije dovoljno, oni mogu koristiti i bračnu stečevinu , ali samo razmjerno vrijednosti udjela koji bračni drug - dužnik ima u bračnoj stečevini (čl. 1329 GZ-a).
